An irate USA based muganda requested us to publish his paper on Federo, which he claims was censored by a Mmengo official whom he trusted to pass the document to the Buganda Conference organizer, Owek. Apollo Makubuya. Mr. Sam Galiwango claims that his schoolmate, who is now a Buganda government official, promised to pass the Luganda paper on to the organizers and ask them to respond to the author with more details about presenting at the Buganda Conference on December 17, 2009.
Mr. Galiwango’s email says: “My schoolmate and long term friend is now one of Kabaka’s ‘bakungu’. He lied to me that he had passed my paper to Owekitiibwa Makubuya and that I should wait for the official invitation to Buganda Conference. As time passed, I started to call my friend because I wanted to make travel arrangements to go to Buganda Conference but he would never pickup. By December 7th, I was so frustrated that I called a mutual friend in Kampala to find out if he knew anything. That is when I found out the painful truth. Apparently, my schoolmate and friend, whom I have trusted for nearly 40 years, trashed my paper on Federo and then started telling people that I was writing terrorist propaganda against Buganda. Can you imagine?”
The betrayed Muganda did not reveal the identity of the Mmengo official who double-crossed him. However, he requested us to print the paper, in the hope that many Baganda would still get a chance to read about his ideas this way. He concluded: “I think my friend is now more concerned about his stomach. As you will see when you read my paper, my message is simply that the ‘Federo’ slogan is a smoke screen – Federo cannot help Buganda. The only way is to go for what Buganda knew for 800 years – independence. Clearly, my friend has lost his loyalty to Buganda and I have lost the trust I had in him all these years. Please help me to publish my paper, so that his bad motives can be defeated.”
We print Mr. Galiwango’s paper (in Luganda) below:
Federo Tesobola Kuleeta Mazima na Bwenkanya Mu Nfuga Ya Buganda
By Samwiri Galiwango
Pa, USA
Enyanjula
Ssabasajja yayima mu Lubiri lwe e Mmengo omwaka guno 2009, nga avudde mu kulambula essaza lye erye Buvuma, nategeeza Obuganda nti, waliwo enfuga ez’ewulo nga Federo ne Regional Tier ezogelwaako, naye ekikulu kiri nti “ffe kyetwagaala ge mazima n’obwenkanya” mu ngeri abantu ba Buganda gyebafugibwaamu. Ebigambo bya Ssabasajja bino yabikusikamu amagezi mangi nnyo era byetaaga kunyonyola, kubanga n’abakungu be abamu balabika tebabitegeera.
Oluvanyuma lw’okunyonyereza n’okwebuuza mu bakugu mu byafaayo (history), eby’obufuzi (politics) n’eby’okulowooza (philosophy) abenjawulo tukakasa nti, ebigambo empewo za ba Jjajja ffe zebyateeka mu birowoozo bya Ssabalongo bitegeeza kimu: Abaganda tulina obutemalira nnyo ku ngombo (slogans) nga Federo, Regional Tier, n’ebilara ng’ebyo. Twesibe ku kinyusi kya “mazima n’abwenkanya.”
Naye manya nti mu byafaayo by’abantu bonna (human history), teri bantu bali bafunye mazima na bwenkanya (truth and justice) nga tebalina ddembe (freedom) ate era teli ggwanga lyaali lifunye ddembe tuufu nga lisabye ssabe. Mu ngeri eyo, ba Jjaja ffe abalwaana ennyo okuzimba Buganda kirabika baayita mu Kabaka wafe Mutebi buterevu okutulabula nti Obuganda bujja kugwaawo okujjako nga ffe abaliwo kati twetegese okulwanirira eddembe lyaffe ery’omugundu, erinatutuusa ku mazima n’obwenkaya byetweetaaga.
Tusinziira ku nsonga ezo wagulu okwebuuza nti, ddala Federo (federal system) kye ki? Era esobola okuyamba Buganda mu mbeera eriwo kati mu Uganda? Ye Federo ensabe obusabi esobola okuwa Abaganda eddembe erinatutuusa ku mazima n’obwenkanya mu ngeri gyetufugibwaamu Kabaka waffe byayogerako? Tuddamu n’okumelengula ebibuuzo bino mu lupapula luno.
Federo Kye Ki?
Federo (federal system of government) ekolebwa amawanga oba ebitundu ebyenjawulo (states), nga birina ensonga enkulu ezibigatta, nebitta omukago okwekolamu ensi emu n’okuteekawo gavumenti eyawakati, obuyinza obumu ne budda wakati ate obulala nebusigala mu mu gavumenti ezebitundu. Ebyafaayo by’eby’obufuzi mu nsi ezenjawulo (world political history) biraga nti emisingi egikola Federo enyweevu mubaamu okufanya olulimi, eby’obuwangwa ebifanagana, okufananya empisa, ebitundu okufananya obutonde, okufananya eddiini, okubeera mu ssa erimu ery’ebyenfuna n’obuyigirize. Oluusi, n’okubeera n’ebizibu oba abalabe ebifaanana kiyinza okuyamba Federo. Mu bimpimpi, Federo eba nga omukwaano ogutandikira mu kuss’ekimu, gegusajjuka era ne gufuuka omukago.
Obubonero Obulaga Nti Federo Tejja Kukola
Waliwo obubonero obw’enkukunala obuyinza okulaga oyo aba ataddeyo omwooyo nti embeera eriwo tesobola kukiriza Federo kumalako. Ebyafaayo by’ebyobufuzi biraga nti Federo ezisinga okulema z’eezo ezitandika nga mu begatta mulimu abakakibwa. Anti guba nga mukwaano mukake era oyo akakibwa bitera okuggwa nga aliko obuvune, awamu n’obusungu. Federo ezisinga okuba ez’etututumu mu kubonyabonya abantu n’okuyiwa omusaayi omungi ennyo mwemuli eya Soviet Union, Yugoslavia, Nigeria, East and West Pakistan, awamu n’eya Uganda eya 1962.
Ebyokulabirako Bya Federo Eza Nnamaddala
Federo ezimanyiddwa enkukutivu mu nsi yonna mwemuli eya Girimani (Germany), eya America (USA), eya Canada, eya Switzerland awamu ne ya Buyindi (India). Wewaawo muzino zonna, waliwo enjawulo mu bitundu ebizikola, olusi ziri mu diini, obuwangwa, enimi, n’obugagga. Ekikulu kwekuba nti enjawukana zino si zamanyi kimala okulemesa ebibagatta. Oja kusanga Federo zino enzigumivu nga zirina enfuga eya democracy, era teziguminkiriza ba nakyemalira (dictators). Mu zonna, gavumenti eyawakati yekola ku by’okwerinda kw’ensi, ensonga z’amamawanga ag’ebweeru, emisango ejiyingiramu state ebiri oba okusingawo n’ensonga endala enkulu nga zikwaata ku state ebiri oba okusingawo. Obuyinza obukola ku nsonga ez’omunda mu ku buli kitundu, busigala mu bitundu (states). Muno mubaamu poliisi (police), emisango egiteyingizaamu state ndala, ebyenjigiriza (education), eby’obulamu (health), eby’ettaka, (land administration), n’ebirala.
Ekyokuyigirako Kya Federo Ayagwa: Soviet Union
Mu Soviet Union, aba Communist bakakaka amawanga (states) nga Estonia, Belarus, Georgia, Kazakhstan, Lithuania, Latvia n’amalala okubeera mu Federo ey’empaka nga abantu baago tebeyagaridde. Baatekawo enkola eya Communist Movement nga mu Uganda bwemuliimu NRM, era nga emirimu emirungi ne contract za business enene okubifuna olina kubeera wa Movement. Naye olw’okuba nti enjawulo mu butonde, ediini, obuwangwa, amadiini n’ebikula by’abantu mu mawanga gano byaali byamaanyi nnyo, Soviet Union yatagulukuka. Gavumenti yawakati okuwalana n’okusosola mu mawanga, n’okunyaga ettaka n’obugagga bw’ebitundu ebokakibwa byafuuka namuginga eyasuula Federo eno nga ekyali nto ddala.
Ekyokuyigirako Kya Federo Efungamye: Nigeria
Nigeria ekyaali Federo ne leero naye nga ekeesa lukya nga nkoko ya mutamivu. Abangereza baakaka amawanga agatakwatagana okwegatta okukola Nigeria okuva nga October 1960. N’okutusa leero entaalo ezaava mu kukakibwa kuno zikyayinda. Olutalo lwa Biafra ng’egezaako okwekutula ku Nigeria mu 1966-1967 lwafiramu nkumi na nkumi naye ne lero bikumi ebifa buli mwaaka nga aba Igbo bakyagezaako okulwanyiisa amagye ga gavumenti eyawakati olw’okubalyazaamanya n’okubasosola.
Ate waliwo entalo ez’edini nkumu kubanga mu mambuka ga Nigeria esingayo Basiramu ate mu maserengeta n’ebayo ba Bakulisitaayo n’abasamize. State za Nigeria ezimu zifugirwa mu mateeka ga busiramu aga Sharia, ate nga mu ndala atanywa mwenge bewuunya ekimuguddeko.
Enjawukana mu nimi, eby’enfuna, obuwangwa bya maanyi nnyo era Abanigeria abamu omuntu gwebasinga okutiira ddala kunsi ye Munigerai munaabwe. Mu ngeri y’emu Abanigeria bangi ekintu kyebasinga okunyagisa essanyu eringi ze sente z’omuwi w’omusolo Omunigeria. Ekidirira kwekubba obululu awamu n’okukola empapula ne sente eby’ebichupuli
Ebyaafayo Bya Federo Mu Uganda
Federo ya Uganda eya 1962 y’emu kuzaali zisinze okutandikibwa ku musingi omunafu ennyo. Ekisooka, abegatta okukola Federo bali balina enjawulo mpitirivu obungi. Buganda, Bunyoro, Tooro ne Ankole gali mawanga agetongodde ate nga gayimiridde ku missing gy’obwakabaka. Buganda ne Bunyoro zali zibaddewo okumala emyaaka egissuka 800 buli limu. Abantu baago nga balina ekikula kya Bantu group era nga bogera enimi ezifanana. Abakiga bali bamaze byaasa nga tebafugibwa Kabaka wamanyi. Abasoga, nabo bali mu kikula kya Bantu group, bali bafugibwa baami abanafu ddala era y’ensonga lwaki Kyabazinga wa Busoga eyasooka yali Muganda, Semei Kakakungulu. Abagisu n’Abasamya nabo bali mu Bantu group naye nga tebaalina bwakabaka era nga bafugibwa baami ba byaalo.
Abakaramoja bo balinga Abamasayi be Kenya. Federo ya Uganda weyatandikira nga Abakaramoja bali mu kwediima kubanga gavument eya wakati yali ebagaana okugenda mu kibuga e Moroto nga bali bukunya era n’okunyaga abakazi awamu n’ente mu ntalo zaabwe n’Abatulukana be Kenya ezabuuli mwaaka. Abakaramojja okuyita obwerere ate nga bo Abaganda tebalya nga tebanaabye mu ngalo y’emu ku nsonga omugenzi Michael Kintu, eyali Katikiiro mu 1960, zeyawa lwaaki Buganda yalina okugaana okuyingira mu Uganda era esigaale gwanga ery’etadde. Yagamba nti, wakiri obwa Katikkiro okumusuba naye yali tasobola kuwagira Federo egatta abantu abataliko kakwaate kona mu butonde, okujjako okuba nti ffena Abazungu batufugako.
Wadde abantu ba Uganda abasigaddewo baali bagunjufu okusingako katono ku Bbakaramoja, naye era Buganda teyabalinaako kakwaate ka butonde kona. Abacooli, Abalango, Abalugwaala, Abateeso, Abajaphadola (abamannya gatandika be ‘O’) tebalina kintu kibakwaaganya na Buganda mu butonde. Era y’ensonga lwaaki buli Uganda lwebadde n’abavuzi abava engulu abantu bano balaze obukambwe bungi nnyo eri Abaganda.
Okuwunzika, Federo ya Uganda eya 1962 yali tesobola kukola kubanga teyalina wadde ekisanyizo ekimu kw’ebyo byetulaba mu nsi nga India, America, Canada oba Switzerland. Yali yakukaka Baganda okwegatta n’abantu abatali bagunjufu ate nga baavu. Era kyeyava esatulukuka my myaaka nga esatu gyokka Banamawanga nebatutwaala mu buddu n’obuwambe mwetufugirwa nakati. Okuva mu 1962 tewali kintu kya nsonga Buganda kyeyali efunye okuva mu Uganda. Kwekugamba, Federo ya 1962 Buganda yagitwaala mu mbeera ya kunyagibwa na kunyigibwa.
Buganda Teyeetaaga Federo Mu Uganda Ya Leero
Kirina okujjukirwa nti mu 1960-1961, omulamwa gwa Buganda gwaali kwefuga nga ensi eyotongodde era n’entekateeka zali zitandise okugulawo ebitebe eb’yebweeru (embassies) mu London, Washington DC, Cairo n’awalala. Ekyalemesa be bakungu ba Buganda abamu, naddala mu Mmengo, abataatunula wala nebanyigiriza nti “nyama ntono, okayana ekuli mu nkwaawa” (compromise). Bazukulu babamu kubakungu abo kati balya mu kasasiro wa Banamawanga.
Mu mbeera eriwo kati mu Buganda ne Uganda, kyelaga kyokka nti Federo Buganda gyeyinza okufuna leero ate eba mbi nnyo okusinga n’eya 1962. Anti kati Mmengo Federo gyenoonya ya kumala kwegayirira balabe baffe nga Abanyoro, Abacooli, Abalaalo n’Abakiga bakirize okugituwa.
Ebitabo ebitukuvu bitugamba nti, “Abamu balina amaaso naye tebalaba, balina amatu naye tebawulira.” Naye ffe tulowooza nti kiri mumusana nti Banamawanga bonna mu Uganda, mpozzi okujjako Abatoro, tebagala Buganda kubeera ya maanyi. Amazima gali nti kuba kwelimba na butitiizi okugamba abaana n’abazukulu baffe nti Buganda esobola okufuna Federo eyeyagaza mu Uganda ya leero, nga tuyita mu kusomesa (“okwegayirira”) Banamawanga abatuwalana. Mu byafaayo, Kabaka waffe amazima n’obwenkanya bye yatukutiira tewali bantu bali babituuseko nga bayita mu kusomesa na kwegayirira abalabe baabwe.
Olwo Tukole Ki?
Tumaze okwanjula bwiino n’ensonga lwaaki Federo tesobola kukola mu Uganda. Federo ya 1962 yali nnungiko kubanga Buganda teyayita mu kwegayirira okugifuna. Ate Banamawana bali tabanaba kunyaga bintu bya Buganda nga mailo 9,000, ettaka ly’embuga, ebibira awamu n’ebizimbe. Embeera eriwo kati mbi nnyo kubanga ne Katikkiro wa Buganda musuubuzi era nga ebyenfuna ye byesigamye ku mirimu gya kuzimbira gavumenti eyawakati. Bwegutyo, ne ba minisita mu Government ya ssabasajja abasukka 50% nabo basubuuzi oba bana byabufuzi by Uganda. Ekirala kiri nti Federo ya 1962 teyatesebwaako mu nkukutu. Naye kati Mmengo yakifuula muze okuteesa n’abalabe ba Buganda mu nkukutu nebakomawo kututegeeza butegeeza ebyavuddeyo.
Kyetuva tuwunzika nga tugamba nti, okusookera ddala, Katikkiro wa Buganda asaana yetondere Ssabasajja n’Obuganda bwonna olw’okulemwa okutukiriza emirimu gye era n’obutabuulira Ssabasajja mazima nti mu mbeera eno eriwo, Buganda tesobola kufuna Federo ya nnamaddala. Ekiddilira, abakungu be Mmengo batandike okubuliira Ssabasajja n’abantu ba Buganda amazima ku nsonga ya Federo. Nga mukadde wange omu abeera e New York bweyanyinnyola emabegako, Buganda yali nsi eyetadde (independent nation) okumala emyaaka nga 800 n’okusoba. Federo ya Buganda yaliwo emyaaka egitawera 4, okuva mu October 1962 okutuuka mu May 1966, era neefa. Okuva mu 1966, emyaaka 43, Buganda efugirwa mu buwambe na kunyagwa (occupation).
Ekubo etuufu Buganda lyesaana okukwaata kwekuddayo kunfuga yaffe eyatukolera okumala emyaaka egisukka mu 800. Nga Katikkiro n’abakungu be Mmengo ababadde bawabya Obuganda ne Kabaka waffe nti Federo ey’okulupapula (theoretical) nnungi bamaze okwetonda, ekiddilira kwe kusomesa abantu ba Buganda nti tuli mu buwambe (occupation) okutandika embagirawo. Ekyo kiddirirwe okuyigiriza abantu baffe obukodyo bw’okulwaanirira okwejja mu buwambe.